Nije sramota biti gay, ali je sramota biti krkan!

31.05.2012.

Mo�e li nas ugroziti razli�ita seksualna skonost drugih ljudi? Ne mo�e!
Ali nas itekako ugro�avaju politi�ari koji u Saboru di�u ruku ZA Zakon o suzbijanju diskriminacije, a onda ga sami kr�e i koriste svoj polo�aj saborskog zastupnika da bi vrije�ali i pozivali na mr�nju.
Takve licemjere �titi saborski imunitet . Za�to glasaju za zakone iza kojih ne stoje i kojih se ne misle dr�ati? Uvrede koje je saborski zastupnik Zoran Vinkovi� danas izgovorio u Saboru ne vrije�aju samo one kojima su upu�ene nego vrije�aju cijeli narod, jer u tom visokom domu kr�i propise ove zemlje.
Poznajem neke ljude koji KAO nemaju ni�ta protiv homoseksualaca, ali im nije jasno za�to oni moraju imati parade i to do�ivljavaju kao provokaciju.
Koga normalnog mo�e isprovocirati borba za ljudska prava jedne manjine u dru�tvu? Isprovocirani bilo kojom borbom za ljudska prava mogu biti samo krkani i primitiv�ine.
Stupanj razvijenosti jednog dru�tva odre�uje upravo odnos ve�ine prema manjinama. Pogledajmo na�a pona�anja u zadnja dva desetlje�a i posramimo se svi zajedno!
Ako �utke gledamo kako sirove primitiv�ine zlostavljaju razli�ite, �utnjom im dajemo podr�ku i sami se svrstavamo u tu skupinu�. u krdo u kojemu je toplo, ali smrdi.
Homoseksualci ni�im ne ugro�avaju ovu zemlju, ali glasni i agresivni primitivci o na�oj zemlji slikaju sliku zaostalog, primitivnog i netolerantnog dru�tva.
Nije sramota biti gay, ali je sramota biti krkan!
Parada koja �e se odr�ati sljede�e subote u Splitu nije samo borba za ljudska prava jedne manjine u dru�tvu, ve� je borba protiv primitivizma u ovoj zemlji.
Na�e razli�itosti su bogatstvo na�eg dru�tva� i zbog toga ih moramo njegovati, a ne uni�tavati.

�U neka davna vremena boje su sudjelovale u stra�noj prepirci. Svaka se boja progla�avala apsolutno najboljom, najva�nijom, najpotrebnijom, najdra�om...

ZELENA tako re�e: �Jasno, ja sam najbitnija. Ja sam simbol �ivota i nade. Izabrana sam od trave, od drve�a, bez mene bi i �ivotinje uginule, pogledajte oko sebe prema prostranstvima �uma i livada, vidjet �ete da da me ima najvi�e...�

PLAVA je prekine i ka�e: �Ti misli� samo na zemlju, a ne uzima� u obzir nebo i more. Voda je izvor �ivota i dolazi nam iz nebeskih oblaka sve do morskih dubina. Plavetnilo neba daje nam prostor, mir i vedrinu. Bez mene vi ostale boje ne biste bile ni�ta...�

�UTA tada dobaci: � Vi ste sve tako ozbiljne boje. Ja donosim osmijeh, veselje i toplinu svijetu. Sunce je �uto, mjesec je �ut, zvijezde su �ute. Kada procvjetaju suncokreti kao da se cijeli svijet smije. Znajte da bez mene ne bi bilo radosti...�

Tada se probije i NARAN�ASTA: � Ja sam boja zdravlja i snage. Mo�da sam malo oskudna, nema me tako puno i ba� sam zato dragocjena jer slu�im potrebama ljudskog �ivota.
Nosim u sebi najva�nije vitamine, ako samo pomislite na mrkvicu ili na naran�e.
Nisam prisutna cijelo vrijeme, ali kada ispunim nebo u zoru i u suton, moja je ljepota toliko dojmljiva da nitko vi�e ni ne pomisli ni na jednu od vas...�

Malo podalje CRVENA povi�e: �Kraljica sam me�u vama. Ja sam boja krvi, a krv je �ivot.
Boja sam opasnoti i hrabrosti. Spremna sam boriti se, ja palim vatru u krvi i bez mene bi zemlja bila pusta kao i mjesesc. Ja sam boja strasti, ljubavi, crvene su ru�e i makovi...�

Podigne se GRIMIZ u svoj svojoj veli�ini, bio je visok i govorio je zvonkim glasom:
� Ja sam boja vladaju�ih i mo�i. Kraljevi i vo�e uvijek su mene birali jer ja sam simbol vlasti i mudrosti. Ljudi ne pitaju kada sam ja u blizini...samo slu�aju i slu�e.

Na kraju INDIGO vrlo mirno, ali jasno progovori: �Pomislite samo na mene, ja sam boja ti�ine i vi me te�ko primje�ujete, ali bez mene svi biste bili povr�ni. Ja predstavljam misao i beskona�ne dubine. Vi me svi trebate da biste odvagnuli i suprotstavili stvari, za molitvu i za pokretanje mira...�

I tako su boje nastavile diskusiju u uvjerenju da je svaka va�nija i superiornija od ostalih, sva�aju�i se na kraju i ne primje�uju�i da su po�ele gubiti svoje pravo zna�enje.
Odjednom munja zapara nebom i za�uje se zaglu�uju�i zvuk. Grom i silovit pljusak prestra�ili su ih do te mjere da su se boje stisle jedan uz drugu kako bi si pru�ile za�titu.
Za�ule su boje tada KI�U kako im se obra�a: � Vi glupe boje sva�ate se me�usobno u �elji da dominirate nad drugima...zar ne znate da je svaka od vas stvorena za odre�eni zadatak, jedinstven i razli�it od drugih.
Dr�ite se za ruku i do�ite sa mnom.� KI�A nastavi: � Od sada kad god bude ki�ilo svaka od vas protegnut �e se nebom i stvorit �ete tako veli�anstveni luk boja koji �e vas podsjetiti da morate �ivjeti zajedno i u miru.�
DUGA je znak nade i mira za bolje sutra. I tako kada god jedna lijepa ki�a umije lice svijeta, a duga se pojavi na nebeskom svodu sjetimo se cijeniti i po�tivati jedni druge.�

(nepoznati autor)

Komentari (34) - Isprintaj - #

Klempo

20.05.2012.

Klempo je kona�no rije�io stambeno pitanje i sada gromoglasno meke�e:

�Ko je gazda u dvori�tu
sad se valjda zna
ak je neko svoj na svome
to sam onda ja� (M.�.)

Klempi su tri i pol mjeseca. Artritisu vi�e ni traga, ne vidi ba� poput sokola, ali vidi dovoljno da mo�e funkcionirati u svom svijetu i pratiti pti�ice koje mu slije�u u dvori�te i prave mu dru�tvo. Jo� ima samo jedan obrok na fla�icu� po�eo je jesti sijeno, gran�ice, slance, slane �tapi�e, kukuruzne pahuljice, mrkvu, jabuku i sva�tane�to�. Izrastao je u zgodnog i �ivahnog jari�a�. a najgori neprijatelj mu je lopta za pilates s kojom vodi cjelodnevni rat.

Komentari (9) - Isprintaj - #

Procvat obrtni�tva u Hrvatskoj

05.05.2012.

Ve�ernji list-05.05.2012. �Ministar Maras isti�e kako je u posljednje tri godine izgubljeno 15.000 obrta i obe�ava kako �e u�initi sve da se mnogi od njih vrate i iskoriste svoje kreativne sposobnosti. Ministar dalje tvrdi kako nova Vlada nije zaslu�ila �uti karton jer sindikati ne gledaju cijelu sliku, nego se fokusiraju samo na neke poteze.�

Meni je ministar Maras simpati�an lik i neobi�no mi je drago da vidi cijelu sliku� za razliku od ograni�enih sindikata�.
Na�in na koji se obrtnici u obrazovnom procesu pripremaju za konkretne struke bio je predmet mog zanimanja prethodnih godina. Svima nam je logi�no da je obrtnicima praksa jako va�na za njihovo zanimanje, pa se u ovoj temi ne�u ni baviti tim dijelom pri�e�. ali bavit �u se ovom �irom i cjelovitom slikom koju sindikalci ne vide�.
Koja djeca upisuju obrtni�ke �kole u Hrvatskoj? To su obi�no djeca obrtnika koja �ele nastaviti obrt svojih roditelja ili su oni koji zbog lo�eg prosjeka ocjena ne mogu upisati �kole u kojima se djeca pripremaju za �elitna� zanimanja.
Jednom sam jednom u�eniku koji se �kolovao za automehani�ara pomagala oko lektire. Zadatak je bio Orwellova ��ivotinjska farma�. Nakon �to je pro�itao knjigu vodili smo sate i sate rasprave u kojoj smo krpali sve ono �to nije dobio kroz redovito obrazovanje, a �to je potrebno da bi uop�e tu knjigu mogao razumijeti. Pitala sam njegovu profesoricu da li doista misli da je ta knjiga primjerena za mlade obrtnike, koji da �itaju Orwella sasvim sigurno ne bi bili u obrtni�koj �koli? Odgovorila mi je kao Maras u svojoj dana�njoj izjavi�. kako rade na op�oj kulturi mladih i �ele da dobiju cjelovitu sliku svijeta u kojemu �ive. I tko bi im mogao prigovoriti?!!! Pa ipak stvaramo dru�tvo znanja, a mene posebno veseli da �emo u budu�nosti sa ljudima koji �e nam raditi servis na autu� dok �ekamo, mo�i raspravljati �iroko, o cjelovitoj slici svijeta koja nas okru�uje�. jer zbilja bi bilo neoprostivo da majstori svih profila nisu pro�itali lektiru kao gimnazijalci. Kad se desila promjena vlasti �upla�ila� sam se da slu�ajno ne zanemare na�e obrtnike� ali vidim da je i njima va�no da oni dobiju �to �iru sliku i da bi bilo po�eljno da zavr�e bar dva fakulteta prije no �to postanu obrtnici�. da bi mogli u skladu s o�ekivanjima obavljati svoje djelatnosti.
Na ovu temu me potaknuo Program ispita o stru�noj osposobljenosti za zanimanje priprematelja bureka i pizza. Na prakti�ni dio ovog Programa se ne�u osvrtati�. ali svakako moram istaknuti svoje �zadovoljstvo� jer �e budu�i priprematelji pizze i bureka imati tako �iroku sliku svijeta u kojemu �ive, a oni koji ne budu to u stanju morat �e zaposliti bar desetak ljudi u administraciji svog obrta, koji �e pokrivati sva ta potrebna znanja� pa �emo u budu�nosti imati priprematelja bureka, stolara, mesara ili tesara koji �e raditi svoj posao, a zapo�ljavat �e pravnika, ekonomistu, poreznog i carinskog stru�njaka, odvjetnika, psihologa i psihijatra da bi mogao uspje�no obavljati svoju djelatnost.
Ipak smo mi dru�tvo znanja�..
Ja stra�no volim burek i pizzu i zbog te moje gurmanske strasti va�no mi je znati da �e u budu�nosti to biti jo� ve�i u�itak�. osim ako svi ne pozatvaraju svoje radnje�.

MINISTARSTVO PODUZETNI�TVA I OBRTA

Na temelju �lanka 49. stavka 1. Zakona o obrtu (�Narodne novine� 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 49/03 � pro�i��eni tekst, 68/07 i 79/07), ministar poduzetni�tva i obrta, na prijedlog Hrvatske obrtni�ke komore, donosi

PROGRAM
ISPITA O STRU�NOJ OSPOSOBLJENOSTI ZA ZANIMANJE PRIPREMATELJ BUREKA I PIZZA

I.

Ispit o stru�noj osposobljenosti sastoji se od zajedni�kog dijela koji obuhva�a znanja nu�na za bavljenje obrtom i poduzetni�tvom, te posebnog dijela koji se odnosi na svako zanimanje.

II.

Na zajedni�kom dijelu ispita, ispitna pitanja postavljaju se iz sljede�ih ispitnih podru�ja:
� gospodarstvo,
� pravni propisi.

III.

Podru�je gospodarstva obuhva�a sljede�e programske cjeline:
1. Vo�enje poslovanja
Organizacija poslovanja od ideje do poslovnog plana (obrt, trgova�ko dru�tvo)
Poslovni plan kao poduzetni�ko oru�e sredstva za nabavu dugotrajne imovine, obrtna sredstva i investicije
Komuniciranje s djelatnicima i strankama zna�enje komuniciranja, vrste komunikacija, etika poslovnog komuniciranja
Metode rukovo�enja stilovi i metode rukovo�enja, tehnike motiviranja, tehnike rje�avanja konflikata
Uloga ra�unala u poslovanju Osnovna informati�ka znanja, uloga ra�unala u poslovanju obrta
2. Osnove marketinga
Zna�enje prodaje novi trendovi na podru�ju marketinga, metode prodaje i komunikacije
Tr�i�te tr�i�na strategija, poznavanje konkurencije, istra�ivanje tr�i�ta
Tro�kovi i kalkulacije vrste tro�kova, kalkulacija cijene proizvoda i usluga, pokazatelji poslovanja
4. Financijsko-ekonomsko podru�je
Porezi porezni sustav, vrste poreza, porezno zakonodavstvo
Carine pojam carina, uvozne i izvozne carine,
carinski postupak, carinski nadzor
Vo�enje poslovnih knjiga
Platni promet na�ini pla�anja, na�ini osiguranja naplate i potra�ivanja

IV.

Podru�je pravnih propisa obuhva�a sljede�e programske cjeline:
Ustrojstvo dr�avne vlasti dr�avna uprava, lokalna samouprava i uprava
Gospodarsko pravo ugovori i zastupanje
Zakon o obrtu i zakonski uvjeti za obavljanje obrta pojam obrta i obrtnika, uvjeti za obavljanje, vrste obrta, upis obrta u obrtni registar, poslovanje i prestanak obrta, trgova�ka dru�tva i obavljanje obrta
Organiziranost obrta komorski sustav
Zakon o radu osnovni propisi o: zasnivanju i prestanku radnog odnosa, radnom vremenu radnika, odmorima i dopustima, obrazovanju i osposobljavanju za rad, pla�i radnika, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju
Zapo�ljavanje poslodavac, radnik, osnovni elementi ugovora o radu, zabrana diskriminacije
Pravni subjekti, pravna i poslovna sposobnost fizi�ke i pravne osobe
Trgova�ka dru�tva trgovac pojedinac, dru�tva osoba i dru�tva kapitala
ste�ajni postupak, likvidacija i ovr�ni postupak
Nasljedno pravo naslje�ivanje i zakonski (nasljedni) redovi, oporuka i nu�ni dio
Zemlji�ne knjige, posjed i vlasni�tvo uloga zemlji�nih knjiga u pravnom prometu, zemlji�ne knjige � javne isprave, od �ega se sastoje zemlji�ne knjige, �to je zbirka isprava
Za�tita na radu za�tita na radu, za�tita od po�ara i zdravstvena za�tita
Za�tita okoli�a etika i pravo okoli�a
pravno ure�enje za�tite okoli�a u Hrvatskoj
suvremene tehnologije za�tite okoli�a

V.
Okvirni sadr�aji programskih cjelina, navedeni u poglavljima III. i IV., osnova su za oblikovanje ispitnih pitanja na ispitima o stru�noj osposobljenosti.

VI.

Cilj posebnog dijela ispita je provjera ste�enih stru�nih kompetencija za zanimanje priprematelj bureka i pizza:
a) teorijskih i prakti�nih znanja za obavljanje posla;
b) poznavanja propisa u obrtni�tvu i tretiranja �ive�nih namirnica u skladu sa zanimanjem;
c) provo�enja radne i osobne higijene;
d) poznavanja obrtni�kog pogona, strojeva alata, ure�aja, aparata i primjene istih u tehnolo�kom procesu i odr�avanju;
e) poznavanja i primjene mjernih jedinica;
f) poznavanja i pravilnog kori�tenja receptura i normativa u skladu sa zanimanjem;
g) poznavanja zakonodavstva i zakonske regulative iz za�tite na radu u zanimanju
h) poznavanja i primjene sanitarnih te higijenskih propisa (HACCAP)
i) poznavanja i �uvanja namirnica i gotovih proizvoda
j) posjedovanja znanja o na�inu zbrinjavanja otpadnih sirovina i pomo�nih tvari te
k) nu�nih temeljnih i socijalnim kompetencijama:
� sposobnosti komunikacije i rada u timu;
� sposobnosti samostalnoga analiti�kog i povezanog razmi�ljanja;
� samoinicijative i svijesti o odgovornosti i
� sposobnosti ovladavanja metodama u�enja za samostalno �irenje znanja.

VII.

Posebni dio ispita sastoji se od:
� prakti�nog i
� stru�no-teorijskog dijela.

VIII.

Prakti�ni dio ispita obuhva�a provjeru usvojenih vje�tina i umije�a.
Prakti�ni dio ispita obuhva�a neke od sljede�ih operacija:
� pripremanje osnovnih sirovina za pripremu bureka i pizza;
� priprema osnovnih dodataka za burek i pizzu;
� pripremanje tijesta za burek i pizzu;
� pripremanje nadjeva dodataka za burek i pizzu;
� izrada i pe�enje bureka i pizza;
� poslu�ivanje pripremljenih jela i
� odabir i poslu�ivanje pi�a.
Prakti�ni dio ispita se izvodi u obliku radne probe.
Radna proba je prakti�ni dio zadatka koji ima cilj provjeru znanja i vje�tina iz podru�ja koja pripada tehnologiji zanimanja.
Vrsta uratka/radne probe Opis uratka/radne probe
Priprema bureka od sira � zamijesiti tijesto, odmarati
� pripremiti nadjev od sira
� pripremiti posudu za pe�enje, pripremiti pe�nicu
� izraditi burek
Priprema bureka od mesa � termi�ki pripremiti meso
� odabrati za�ine, termi�ki ih obraditi, prigotoviti s tijestom, rolati, staviti u posudu za pe�enje, pe�i, prigotoviti, servirati
Priprema pizze od sira i �unke � pripremiti tijesto i nadjev
� za�initi i oblikovati u posudu
� premazati umakom, poslo�iti nadjev, pe�i,
� prigotoviti i servirati
Priprema raznih vrsta pizza � pripremiti tijesto, nadjeve i dodatke
Ispitanik mora u zadanome roku izraditi uradak / radnu probu.
Ispitna komisija mo�e samostalno predlo�iti uratke i radne probe koje �e zadati ispitaniku.
Pri izradi prakti�ne zada�e ispitanik se mora pridr�avati propisanih mjera za�tite na radu i za�tite okoli�a te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.
Prakti�ni dio ispita ocjenjuje se na temelju rezultata vrednovanja postupaka tijekom izrade radne probe, a pomo�u standardiziranoga ocjenjiva�kog lista.
Ocjenjiva�ka lista
Radnje obavljene u okviru prakti�ne zada�e Mogu�i broj bodova Ostvareni
broj bodova
Pripremni radovi 0 �10
Razumijevanje naloga i uputa 0 � 10
Poznavanje postupaka pripreme jela/uratka 0 � 10
Spretnost u rukovanju priborom, strojevima i ure�ajima 0 � 10
Ispitivanje te�ine, koli�ine i kvalitete robe 0 � 10
Estetski izgled i ukra�enost jela 0 � 10
Kvaliteta izrade 0 � 10
Postupci kontrole 0 � 10
Radna norma 0 � 10
Primjena mjera za�tite na radu i provo�enje mjera osobne higijene te higijene na radnom mjestu 0 � 10
Ukupno bodova 100

IX.

Stru�no-teorijski dio ispita obuhva�a provjeru teorijskog znanja nu�nog za obavljanje prakti�nih postupaka u zanimanju priprematelj bureka i pizza.
Stru�no-teorijski dio ispita pola�e se u usmenom obliku, a sastoji se od pitanja koja postavlja ispitna komisija i odnosi se na sljede�a podru�ja:
� za�titu na radu
� osobnu higijenu i higijenu radnog prostora
� propise u obrtni�tvu vezane uz tretiranje �ive�nih namirnica
� organizaciju radnog prostora
� ure�aje, strojeve, pribor za rad
� administrativne i organizacijske poslove
� �ive�ne namirnice u pripremi bureka i pizza
� sredstva ponude jela i pi�a
� pripremanje i prigotovljavanje jela
� sastavljanje jelovnika.
Sadr�aji O�ekivani rezultati (znanja i umije�a)
Za�tita na radu i sprje�avanje nesre�e na radu, za�tita okoli�a i racionalno kori�tenje energije � navesti propise za�tite na radu vezane uz zanimanje priprematelja bureka i pizza
� definirati tipi�ne situacije koje dovode do nesre�a, kao i pona�anja koja ih uzrokuju
� komentirati opasnosti pri rukovanju elektri�nim strojevima, plinom, rukovanjem otrovima, zapaljivim materijalom
� nabrojati odgovaraju�a sredstva za dezinfekciju
� objasniti va�nost organizacije rada, racionalnog kori�tenja materijala i energije u ugostiteljstvu
Provo�enje mjera osobne i higijene u radnom pogonu � objasniti zna�enje higijene pri radu
� prezentirati na�in odr�avanja �isto�e radnog mjesta u skladu s propisima o higijeni
� nabrojati zakonom propisanu radnu odje�u
� navesti na�in odr�avanja osobne i radne higijene
Primjena propisa u obrtni�tvu i tretiranja �ive�nim namirnicama u skladu sa zanimanjem priprematelja bureka i pizza � nabrojati zakonsku akte koji propisuju na�in postupanja sa �ive�nim namirnicama
� navesti najbitnije odrednice koji vrijede za �ive�ne namirnice
� navesti propise koji se odnose na obrtni�ku struku
Organizacija radnog prostora � opisati tijek proizvodnje
� objasniti va�nost organizacije radnog mjesta
� objasniti strukturu radnog prostora
Strojevi i ure�aji, aparati i pribor za rad i primjena istih u tehnolo�kom procesu, kao i njihova odr�avanja � ilustrirati na�in rada i opisati na�in odr�avanja strojeva, ure�aja, aparata i pribora koji se koriste za pripremu bureka i pizza
� objasniti na�in sigurne upotrebe strojeva, ure�aja i aparata
Administrativni i organizacijski poslovi u obrtni�kom pogonu (kuhinji) � planirati nabavu �ive�nih namirnica i sredstava za odr�avanje higijene
� komentirati na�in gospodarskog iskori�tavanja �ive�nih namirnica
� sastaviti normative, recepture, kalkulacije
Poznavanje �ive�nih namirnica u pripremi bureka i pizza � prepoznati vrste termi�kih obrada namirnica prema njihovu podrijetlu i sastavu
� ilustrirati pravilnu upotrebu �ive�nih namirnica i njihovu primjenu u ljudskoj prehrani
� objasniti metode �uvanja i skladi�tenja namirnica
Sredstva ponude jela i pi�a � definirati sredstva ponude, pojedina�no objasniti
� podjelu ponude jela i pi�a te vinske karte
Priprema i prigotovljavanje bureka i pizza uz pravilno kori�tenje mjernih jedinica u recepturi i normativima � izra�unati kalkulacije na temelju pravilnog kori�tenja recepture i normativa
� razlikovati sve vrste mjernih jedinica u sastavu struke, kao i objasniti na�in njihovog prera�unavanja
� nabrojati �ive�ne namirnice koje se koriste za pripremu bureka i pizza
� navesti salate, slatka i slana jela koji se koriste kao prilozi
Priprema sastavljanja jelovnika za razne prigode i na�ine u serviranju jela i pi�a � sastaviti jelovnike postupaju�i po pravilima struke
� definirati serviranje jela i pi�a prema standardima struke
� definirati ponudu pi�a uz odre�ene pizze i bureke

X.

Danom stupanja na snagu ovoga Programa u Programu ispita o stru�noj osposobljenosti (�Narodne novine� 101/05) prestaje va�iti to�ka VI. 21. Priprematelj bureka i pizza.

XI.

Program ispita o stru�noj osposobljenosti za zanimanje priprematelj bureka i pizza stupa na snagu i primjenjuje se danom objave u �Narodnim novinama�.

Klasa: 311-01/10-01/28
Urbroj: 516-12-02/1-12-10
Zagreb, 24. velja�e 2012.
Ministar
Gordan Maras, v. r.

p.s. kamo sre�e da su svi na�i politi�ari savladali sva ova znanja koja propisuju obrtnicima.

Komentari (14) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljede�i mjesec >>

<	svibanj, 2012					>
P	U	S	�	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30	31

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

"Ima jedan svijet gdje �ivjet bi htjela, ima jedan svijet gdje rije�i su djela."

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr
Blog servis

Annaboni
Brod u boci
Popularni bloger b-612
�udesni svijet ljubimaca
Dem
dolphinA
dordora2
Geomir
Gustirna
Ivan Grubi�i�
Kinky
Lobotomizator
Luki
MA
Mikoslav
MJ
Mladen
Mosor
Neverin
Pegaz
put Gradine
semper contra
Smisao �ivota
Suncokretica
Sun�ana �ena
Vidoteka
Zelena

SLOBODA

Va�a djeca nisu va�a djeca
Ona su sinovi i k�eri �e�nje �ivota za samim sobom.
Ona dolaze kroz vas, ali ne i od vas.
I premda su s vama ne pripadaju vama.

Mo�ete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Mo�ete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove du�e.
Jer njihove du�e borave u ku�i od sutra
Koju vi ne mo�ete posjetiti �ak ni u va�im snovima.

Mo�ete nastojati da budete kao oni,
Ali ne tra�ite od njih da budu poput vas.
Jer �ivot ne ide unazad i ne ostaje na ju�er.

Vi ste lukovi s kojih su va�a djeca odapeta kao �ive strijele.
Strijelac vidi metu na putu beskona�nosti i savija vas
Svojom snagom da bi njegove strijele poletjele brzo i daleko.
Neka vasa savinutost u strijel�evim rukama bude za sre�u;
Kako On voli strijelu koja leti, isto tako voli i luk koji miruje.

Kahlil Gibran

Arhiva

Svibanj 2022 (1)
O�ujak 2022 (1)
Velja�a 2021 (1)
Travanj 2019 (1)
Srpanj 2018 (1)
O�ujak 2018 (1)
O�ujak 2017 (1)
Listopad 2016 (1)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (1)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
O�ujak 2015 (1)
Velja�a 2015 (1)
Sije�anj 2015 (2)
Listopad 2014 (1)
Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (6)
Svibanj 2014 (3)
Travanj 2014 (5)
O�ujak 2014 (4)
Velja�a 2014 (5)
Sije�anj 2014 (5)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (7)
Listopad 2013 (6)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (5)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (5)
Travanj 2013 (5)
O�ujak 2013 (4)
Velja�a 2013 (2)
Sije�anj 2013 (2)
Prosinac 2012 (3)
Studeni 2012 (2)
Listopad 2012 (2)
Rujan 2012 (2)
Kolovoz 2012 (3)
Srpanj 2012 (4)
Lipanj 2012 (3)
Svibanj 2012 (3)
Travanj 2012 (7)
O�ujak 2012 (4)
Velja�a 2012 (1)
Sije�anj 2012 (2)